hr | en

Koncert Društvenog orkestra HGZ

Objavljeno: 2006-10-18

U petak 20. listopada u Župnoj crkvi sv. Jurja u Gornjoj Stubici u 19 sati koncert će održati Društveni orkestar HGZ-a pod ravnanjem mo. Marcela Bačića


Koncert  je posvećen biskupu Maksimilijanu Vrhovcu povodom izlaska zbornika naučnih radova sa simpozija održanog u Dvorcu Golubovec, a uz obilježavanje 250 godina njegovog rođenja.

Organizatori koncerta su Društvo Sv. Juraj Gornja Stubica, Župni centar sv. Jurja Gornja Stubica, Kajkavina, Radio Stubica


Program:

W. A. Mozart: Simfonija u Es-duru, KV 16 (Molto allegro, Andante, Presto)
W. A. Mozart: Simfonija u A-duru, KV 201 (186a) (Allegro moderato, Andante, Menuetto – Trio, Allegro con spirito)



Biskup Maksimilijan Vrhovec jedan je od najuglednijih i najglasovitijih hrvatskih biskupa. Kao zagrebački biskup, na čelu najveće i najbogatije naše biskupije, bio je ne samo jedna od najsvestranijih osobnosti nego svakako najistaknutija ličnost i intelektualno najjači čovjek pretpreporodne Hrvastke i Slavonije, a kao hrvatski domoljub i politički dalekovidan djelatnik nije zaboravio ni treći dio Trojedne kraljevine – Dalmaciju. Svojom golemom i raznolikom djelatnošću, neiscrpnom energijom, organizacijskim sposobnostima, novim idejama i osobnim poticajima udario je trajan temelj i vidljiv pečat hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti u posljednjoj četvrtini XVIII. I prvoj četvrtini XIX. Stoljeća. (Dragutin Pavličević)
Dakle, između ostaloga poticao je i razvoj glazbenog života u Zagrebu pa tako i nastanku i razvoju HGZ.

Hrvatski glazbeni zavod (HGZ), najstarija je glazbena ustanova u Hrvatskoj. Osnovan je 1827. u Zagrebu kao društvo ljubitelja glazbe (Musikverein) i djeluje neprekidno do danas, kada kao udruga građana.
HGZ je bio pokretač mnogih oblika glazbenog života u Zagrebu: organizirao je koncerte i izgradio zgradu s koncertnom dvoranom, osnovao glazbenu školu, izdavao skladbe hrvatskih autora i skupljao građu za glazbenu knjižnicu i arhiv.
Premda je prvi službeni naziv Društva bio Societas filharmonica zagrabiensis, ono je u javnosti do sredine 19. st. bilo poznato kao Musikverein. Društvo je okupljalo glazbene amatere raznih zanimanja, te neke profesionalne glazbenike, a prvi je koncert održalo 18. travnja 1827. u dvorani Kraljevske akademije (danas Gornjogradske gimnazije) na Katarininu trgu. Među svoje počasne članove HGZ je uvrstio Franza Liszta (1846), a od pokrovitelja je najvažniji bio nadbiskup Juraj Haulik. Društvo je nekoliko puta mijenjalo ime, a od 1925. se zove HGZ. Godine 1876. uselilo se u vlastitu novosagrađenu zgradu u Gundulićevoj ulici, gdje se nalazi i danas. U zgradi je i prva zagrebačka koncertna dvorana, izvanredne akustike. Uz nju je 1895. dograđena zgrada s malom dvoranom.
HGZ je 16. veljače 1829. otvorio svoju glazbenu školu koja se brzo širila i napredovala, te je 1916. proglašena konzervatorijem. Država ga je preuzela 1920.i poslije preustrojila u Muzičku akademiju, koja i danas dio svoje nastave održava u zgradi HGZ-a. Škola HGZ-a iznjedrila je mnoge važne hrvatske glazbenike a u njezinom su se vodstvu osobito istaknuli Juraj Karl Wisner von Morgenstern (Jedan od utemeljitelja HGZ-a te prvi dirigent društvenog orkestra), Vatroslav Lisinki, Ivan Zajc i Vjekoslav Klaić.
Od samog početka HGZ je priređivao društvene koncerte s vlastitim orkestrom, komornim ansamblima i solistima, a poslije je pozivao i ugledne strane umjetnike. Svoju nakladničku djelatnost započeo je Sbirkom različitih herv. napjevah (1862?), a od 1927. do danas sustavno izdaje važna djela hrvatskih skladatelja (40 naslova). HGZ dodjeljuje nagrade najboljim diplomantima Muzičke akademije, a od 1977. do 1997. bio je organizator kvadrijenalnog Međunarodnog violinističkog natjecanja “Vaclav Huml”.
Veliku vrijednost ima HGZ-ova knjižnica, osnovana 1827. Od 1935. HGZ depozitno čuva zbirku muzikalija don Nikole Udine-Algarottija, vlasništvo krčke biskupije. U arhivu HGZ-a nalaze se ostavštine mnogih hrvatskih glazbenika te bogata arhivska građa o glazbenom životu Zagreba i Hrvatske. HGZ posjeduje i vrijednu zbirku instrumenata, u kojoj je npr. gitara Ivana Padovca.
U sklopu HGZ-a djeluju dva amaterska ansambla: Društveni orkestar i Društveni jazz orkestar (Big Band HGZ-a).

Društveni orkestar Hrvatskoga glazbenoga zavoda osnovali su zagrebački glazbeni amateri okupljeni u Musikvereinu. Prvi put je nastupio 1827. u dvorani Kraljevske akademije na Gornjem gradu (danas Gornjogradska gimnazija). Održavao je javne i interne koncerte, pa i serenade (npr. Franzu Lisztu 1846. godine). Orkestrom su ravnali Juraj Karlo Wisner von Morgenstern, Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc; od 1920. Fran Lhotka, Boris Papandopulo i Rudolf Matz. Nakon nekoliko prekida u radu od 1955. godine djeluje neprekidno kao amaterski gudački orkestar te nastupa i izvan Zagreba. Od 1957. do 2005. dirigent je bio Igor Gjadrov, a od 2005. do danas Marcel Bačić.

Nazad