Jutarnji list u svom večernjem izdanju od 25. siječnja 2023. donosi članak pod naslovom Sherlock Holmes za Papandopula iz pera novinarke Lane Ribarić. U središtu interesa je “velika potraga za 195 autografa čuvenog kompozitora” i ustrajno muzikološko istraživanje dr. sc. Davora Merkaša, producenta-urednika u Muzičkom informativnom centru Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.

“Traganje za autografima je ‘njuškanje i njušenje’, zazivanje sudbine koje ne završava uvijek happy endom. Ipak, zahvaljujući radu MIC-a, povijest hrvatske glazbe pisat će se drugačije nego što bi se inače pisala”, istaknuo je Merkaš, opisujući među ostalim svoje putešestvije, avanture i traganja za rukopisima velikih i manje poznatih hrvatskih skladatelja. To je osobito važan dio djelatnosti Muzičkog informativnog centra sročena u sintagmu očuvanje i digitalizacija hrvatske glazbene baštine, što već niz godina financiraju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

“Građu koju pronađemo čeka proučavanje, analiza te obrada. Autografi koje smo pronašli odnose se na antologijska djela Berse, Gotovca, Papandopula, Kunca, Brkanovića, Lhotke. Krucijalno je pronaći note, jer je onda glazba spašena, može se digitalizirati. Sljedeći korak je izvođenje, snimanje i distribucija. Po tavanima i podrumima, stanovima i ostavštinama dosad smo prikupili već na stotine, ako ne i tisuće originalnih glazbenih zapisa!”, rekao je Merkaš i dodao “Dora Pejačević je umrla prije točno stotinu godina, a mi smo tek nedavno izdali njezina djela i omogućili svijetu da upozna njezinu glazbu”. Time se osvrnuo na iznimno važnu djelatnost Muzičkog informativnog centra koji upravo u svom središtu ima promidžbu hrvatske glazbe kroz pronalaženje, izdavanje i distribuciju nota i izvedbenog materijala s ciljem javnih izvedbi hrvatskih autora diljem svijeta… “Izdali smo partiture opera Ljubav i zloba i Porin Vatroslava Lisinskog i Nikolu Šubića Zrinjskog Ivana Zajca, tri antologijske hrvatske opere, no cijeli niz opera nije izdan. Čak i Ljubav i zloba je objavljena 2018. To je otprilike kao da Austrijanci sada objavljuju Mozartovu Čarobnu frulu. Dakle, naš glazbeni potencijal je svijetu nepoznat”, prenosi Jutarnji list Merkaševe riječi.

Ovaj vid muzikološke “rudarske” djelatnosti, iako mukotrpan i dugotrajan, pokazuje sve više svoju važnost, a zahvaljujući i izdavačkoj djelatnosti Muzičkog informativnog centra svoj značaj, opravdanost i svrhovitost, jer #BezNotaNemaIzvedbe i ostvarenja cilja: učiniti hrvatsku glazbu dostupnom i vidljivom u svjetu.

Jelena Vuković

MIC GSS za hrvatsku glazbenu baštinu