MIC

Muzički informativni centar (MIC) utemeljila je 1971. godine skupina skladatelja i kulturnih djelatnika u Zagrebu kao neprofitnu organizaciju koja ima svrhu dokumentirati i promicati hrvatsku glazbu u zemlji i u svijetu. Glavnu potporu djelatnosti MIC-a pružaju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Zagreb, Gradski ured za kulturu.

Od 1973. godine MIC djeluje u okviru Koncertne direkcije Zagreb, a od 2017. godine, pripajanjem Koncertne direkcije Zagreb Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, ušla je u sastav Dvorane u sklopu njena Multimedijsko-dokumentacijskog odjela s voditeljicom Anom Unkić, koja se pridružuje tročlanom kolegiju urednika MIC-a u sastavu: Jelena Vuković, Davor Merkaš, Ivan Živanović. Rad MIC-a okrenut je prije svega profesionalnim glazbenicima, ali i svima drugima koji trebaju informacije, note ili bilo što drugo u vezi s hrvatskom glazbom.

Aktivnosti

Nakladništvo

Od 1973. godine Muzički informativni centar nametnuo se kao jedan od najznačajnijih nakladnika glazbenih izdanja (notnih izdanja, literature i nosača zvuka) u Hrvatskoj. U prvim godinama svoga djelovanja u suradnji s Jugotonom Muzički informativni centar objavio je impresivan niz od preko stotinu gramofonskih ploča i kazeta glazbe hrvatskih autora. Usporedo s time započinje stvarati impresivan katalog knjižnih izdanja o hrvatskoj glazbi (Acezantez, grupe autora, Zvuk – znak – glazba Nikše Gliga, Glazba 16. i 17. stoljeća u Dalmaciji Dragana Plamenca, Labirinti Milka Kelemena, Harmonijska komponenta u glazbenom djelu Ive Mačeka Natka Devčića, Lijepa naša Andrije Tomašeka, Četrdeset godina elektrofonske glazbe Hansa Ulricha Humperta i Vladana Radovanovića i brojne druge…), kao i monografija o hrvatskim skladateljima namijenjenih domaćim i inozemnim čitateljima (Luka i Antun Sorkočević, Ivan Mane Jarnović, Josip Štolcer Slavenski, Josip Hatze, Ivan Zajc, Jakov Gotovac, Ivan Lukačić, Francesco Sponga Usper, Dora Pejačević i dr.). U posljednjih desetak godina Muzički informativni centar stavlja osobit naglasak na notno izdavaštvo čime želi potaknuti snažniju zastupljenost hrvatskih skladatelja u programima domaćih i inozemnih umjetnika. Također, 2017., Muzički informativni centar pokreće seriju Tomaso Cecchini Opera omnia s ciljem izdavanja cjelokupnog tiskanog opusa Tomasa Cecchinija. Uz glavne urednike iz Hrvatske, prof. dr. sc. Ennija Stipčevića i tadašnjeg voditelja Muzičkog informativnog centra, muzikologa Ivana Živanovića te Jelenu Vuković, u uređivačkom vijeću serije su ugledni muzikolozi specijalizirani za razdoblje glazbene renesanse i baroka te stručnjaci za glazbenu paleografiju iz Francuske, Italije i Slovenije: Vincent Besson iz Centra za napredne studije renesanse u sklopu Sveučilišta François Rabelais iz Toursa, prof. dr. sc. Metoda Kokole, predstojnica Muzikološkog instituta Znanstvenog centra Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, ugledna glazbena paleografkinja Marina Toffeti, profesorica na Università degli Studi di Padova iz Padove i Marco Di Pasquale, profesor na Conservatorio di musica di Vicenza. Serija predviđa objavu osam svezaka. 

Digitalizacija

Projekt digitalizacije glazbene građe ima za cilj spašavanje, očuvanje i adekvatnu pohranu djela hrvatskih skladatelja, kao i omogućavanje pristupa informacijama o hrvatskom glazbenom životu te poticanje većeg interesa domaćih i inozemnih znanstvenika i glazbenika za hrvatsku nacionalnu kulturu. Muzički informativni centar vrši digitalno kopiranje skladbi koje u većini slučajeva postoje u jednom primjerku, najčešće kao autograf, što pripada nultoj kategoriji hrvatske glazbene baštine. Projekt podrazumijeva evidentiranje pohranjene građe, njezino prikupljanje i prikupljanje potrebne dokumentacije, digitaliziranje, obradu digitaliziranog materijala. Posljednji korak je učiniti građu dostupnom zainteresiranim korisnicima (kulturolozi, muzikolozi, studenti, interpreti, dirigenti, glazbene institucije i umjetničke akademije, glazbeni arhivi, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, šira glazbena publika, itd.). Muzički informativni centar u projektu digitalizacije građe surađuje izravno i s drugim institucijama koje pohranjuju skladateljske rukopise poput Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog glazbenog zavoda, Hrvatskog državnog arhiva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice, kao i s privatnim osobama koje čuvaju pojedine ostavštine uglednih skladatelja, muzikologa, dirigenata, reproduktivnih umjetnika i drugih.

Baza podataka Quercus

Quercus, središnji informacijski sustav hrvatskog glazbenog života, redovito prati kulturna, napose glazbena zbivanja, pohranom relevantnih informacija o hrvatskoj ozbiljnoj glazbi. Po svojoj strukturi informacijski sustav predviđa unos relevantnih podataka o osobama (glazbenicima: skladateljima, izvođačima, kulturnim djelatnicima i sl.), institucijama (glazbenim školama, nakladnicima, organizatorima glazbenih događanja i sl.), opusima djela hrvatskih skladatelja sa svim pripadajućim podacima o skladbi (naziv skladbe, godina i mjesto nastanka, podatci o praizvedbi, o pohrani i sl.), notnim izdanjima, albumima i zvučnim zapisima, literaturi (knjige, časopisi, glazbena periodika općenito), manifestacijama i priredbama, odnosno o koncertima ozbiljne glazbe i slično. Autori baze su Ivan Živanović (idejni začetnik), Jelena Vuković (voditeljica projekta, struktura i razvoj baze) te Maja Šojat-Bikić (projektant-programer), a kroz više od dvadeset godina postojanja (od 1998.) u više je navrata  prošla sustavnu tehnološku nadogradnju (2009. i 2016., 2021.).

Uredništvo publikacija

Urednici Muzičkog informativnog centra redovito podupiru ostvarenje programa matične kuće unutar koje djeluju: prvotno Koncertne direkcije Zagreb, a od 2017. i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Kao autori i/ili urednici potpisuju brojne promotivne materijale, najave sezona (Cantabile, Forte Fortissimo, Glazbeni prsten, Piano Pianissimo, Molto Cantabile, Svijet glazbe Koncertne direkcije Zagreb; Lisinski Arioso, Mladi u Lisinskom, Dan Dvorane, Lisinski subotom Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog), kataloge natjecanja (EPTA – Međunarodno pijanističko natjecanje Svetislav Stančić, Međunarodno violončelističko natjecanje Antonio Janigro), kao i festivala u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb (ZABAF – Zagrebački barokni festival, ZLJV – Zagrebačke ljetne večeri, Festival Heferer, YES.ZGB. Jesen u Zagrebu, Advent u Zagrebu) te knjižice koncertnih programa unutar sezona Koncertne direkcije Zagreb i Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.

Međunarodna suradnja

Muzički informativni centar član je Međunarodne udruge muzičkih informativnih centara (IAMIC – International Association of Music Information Centres). U suradnji sa zemljama članicama sudjeluje u ostvarenju brojnih zajedničkih projekata, pa je od 2001. do 2005. hrvatski MIC vodio projekt IAMIC – Annual List of Works, projekt izrade kataloga skladbi zemalja članica (Jelena Vuković, urednica), a od 2012. do 2016. sudjelovao u ostvarenju The Minstrel Project (MusIc Network Supporting Transnational exchange and dissemination of music Resources at European Level) koji je financirala Europska Unija (program Europske komisije za kulturu i obrazovanje 2007. – 2013.), a kojem je sudjelovalo dvanaest zemalja članica (Grčka, Slovačka, Poljska, Austrija, Cipar, Belgija, Slovenija, Češka, Portugal, Hrvatska i Latvija). MIC redovito sudjeluje na godišnjem sastanku, konferenciji i općoj skupštini IAMIC-a koja se svake godine održava u nekoj od zemalja članica. Međunarodna udruga muzičkih informativnih centara trenutačno ima 37 članica među kojima je sedam vaneuropskih zemalja (Australija, SAD, Novi Zeland, Kanada, Izrael, Indija, Republika Južna Afrika).