Il terzo libro delle messe ariose…. a tre, quattro, cinque e otto voci (1624), Opera omnia sv. 7 / vol. 7

Nakladnik: Muzički informativni centar Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog
Godina objavljivanja: 2023

Tip izdanja: partitura

Cijena: 21,24  (160,00 kn)

Na zalihi

Medij
tiskano izdanje
Kataloška vrsta:
vokalno-instrumentalna glazba
ISMN:
9790801350701
Broj stranica:
160
Visina knjige:
32 cm
Jezik publikacije:
hrvatski, engleski
O notnom izdanju:
Tomaso Cecchini (Verona, oko 1582. – Hvar, 1644.) najvažniji je talijanski skladatelj koji je djelovao u hrvatskim krajevima u prvoj polovici 17. stoljeća. Po svoj je prilici u rodnom gradu, ili negdje drugdje u Italiji, stekao solidnu glazbenu naobrazbu, a u Dalmaciju je prvi put došao 1603., čini se na poziv učenoga splitskog nadbiskupa Markantuna de Dominisa. U Splitu (do 1614.) i potom u Hvaru (od 1614. do smrti) dulje od trideset godina obavljao je razne glazbeničke dužnosti; bio je maestro di cappella stolnih crkava, učitelj pjevanja i orguljaš. Veronežanin Tomaso Cecchini podjednako je važan za hrvatsku kulturu kao što su njemački skladatelj Georg Friedrich Händel za englesku ili talijanski majstor Jean-Baptiste Lully za francusku. No glazba splitskoga i hvarskoga kapelnika istom očekuje svoj zasluženi revival. Zbirku Il terzo libro delle messe ariose… (opera omnia – svezak br. 7), (Venetia: Alessandro Vincenti, 1624., op. 19) Tomaso Cecchini posvetio je članovima kaptola katedrale u Splitu “Di Venetia il 22 Ottobre 1624“. U nevelikom tekstu posvete, Cecchini se prisjeća svojih mladih dana, dok je bio kapelnikom splitske stolne crkve. Mirni diskurs posvete, uljudna skladateljeva prisjećanja, uobičajene retoričke figure – sve to ne daje naslutiti da su to bile sve samo ne mirne i staložene godine za crkvene prilike u Dalmaciji! Zbirka Il terzo libro delle messe ariose među najranijim je baroknim talijanskim tiskovinama misa koje nose oznaku ariose. Skladateljske tehnike su prepoznatljive, podsjećaju na starije Cecchinijeve zbirke, posebice na Otto messe iz 1617. Na početku su otisnute četiri mise – (a 3 voci. Detta la Vergine; a 4 voci in stile recitativo. Detta la Bella; a 5 voci. Detta la Regina; a 8 voci. Detta la Celeste); slijedi pet psalama i završni Magnificat (…a due chori). U zbirci polifono tkivo često buja iz jednostavnoga i prepoznatljivoga motiva. Primjerice, Messa a 8 voci. Detta la Celeste (Due chori a voci piene) cijeli misni ciklus temelji na motivu uzlaznoga tetrakorda. Ritamski određen tetrakord, niz od četiri note, nema samo melodijsku i harmonijsku funkciju; on nije postavljen samo u koordinatnom sustavu pravocrtnog plošnog kretanja: kao nosivi motiv, tetrakord je ujedno nukleus glazbenog, ali i višeg, drukčijeg, “nebeskog“ svijeta. Taj je koncizni motiv strukturalno težište, ali ima i snažno simboličko značenje. Iz današnje perspektive jasno je da je glazba Veronežanina Tomasa Cecchinija, plodnog skladatelja ranoga baroka, aktivnoga u Dalmaciji početkom 17. st., a vjerojatno i poslije, bila poznata diljem Europe, od Portugala do Poljske.