Komendrijaši, suita za mali orkestar s recitatorom prema odlomcima iz Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže
Nakladnik: Muzički informativni centar Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog
Godina objavljivanja: 2023
Tip izdanja: partitura
Cijena: 31,18 € (235,00 kn)
Na zalihi
Medij
tiskano izdanje
Kataloška vrsta:
orkestralna glazba
Kataloška podvrsta:
mali orkestar
Orkestracija:
Picc. / Fl.2 Fl. 2Ob. 2Cl in Sib 2Fg. 2Cor in Fa 2Tr. in Sib Tbn. Timp. Tamb. mil. G. C. Ptto sosp. Ptti a 2 Tam-t. Trgl. Vn. Vn. II. Vl. Vc. Cb.
ISMN:
9790801350732
Broj stranica:
56
Visina knjige:
32 cm
Jezik publikacije:
hrvatski, engleski
O notnom izdanju:
Suitu za mali orkestar s recitatorom Komendrijaši skladao je Ivo Lhotka Kalinski inspiriran Baladama Petrice Kerempuha jednoga od najvećih hrvatskih književnika, Miroslava Krleže (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), remek-djelom hrvatske književnosti 20. stoljeća. Riječ je o ciklusu od 34 balade, koje su prvi put objavljene u Ljubljani 1936. U prvom je stavku Petrica Kerempuh glazbeno ilustriran vedrom, jednostavnom, simpatičnom i pomalo 'nestašnom' temom u piccolo flauti čije su glavne karakteristike periodična struktura, intervalska skokovitost i pučki prizvuk. Lhotka Kalinski svoju glazbenu viziju te balade slika jarkim orkestralnim bojama i melodijama izrazito pučkih, pomalo grubih i namjerno 'nespretnih' kontura, koje bismo mogli usporediti s figuracijama i motivima naslikanima neukom rukom te intenzivnim bojama naivnih umjetnika. Drugi stavak, Baba cmizdri pod galgama, ingeniozna je glazbena 'žanr-sličica', glazbeni odraz potresnog i istovremeno grotesknog prizora pod galgama, u kojem majka oplakuje sina. S obzirom na to da je u Krležinoj baladi riječ o najvišem obliku sarkazma, persiflaži slike majčina bola kojoj se komentator bez trunke suosjećanosti izruguje, Lhotka Kalinski glazbom postiže upravo taj ugođaj, budući da karikira majčin plač i tonovima prenosi sugestiju podsmijeha. Unatoč dubokoj tragičnosti prizora, on nas ipak tjera na smijeh: umjesto prestravljenosti smrću, ne možemo zatomiti smijeh na koji nas tjera komika situacije. I u fokusu trećega stavka, balade Galženjačka, susrećemo tipični „galgen-humor“: to je u ovom slučaju sviranje frule (žveglice) pod galgama, tj. vješalima. Stavak upravo zbog jednostavne fakture ima elementarnu snagu: na stratištu gdje vlada Smrt i miriše krv, a prisutne bi trebala podilaziti jeza, čuje se banalna melodija frulice, koja na taj način egzistencijalnu situaciju pretvara u groteskno-apsurdnu sliku svijeta pa je doživljavamo kao još tragičniju. U ocrtavanju duboko tragičnog banalnim stredstvima, skladatelj ingeniozno prati misao književnika i u glazbi vjerno zrcali vrlo neobičnu atmosferu i ugođaje pjesničke vizije. Upravo taj duh Petrice Kerempuha u posljednjem stavku djela otkrivamo ponovno u ugođaju i glazbi koju on rabi na samom početku skladbe, u glazbi punoj vedrine i poleta, ali koja sadrži i pokoji trpki akcent. Suitu za mali orkestar s recitatorom Komendrijaši skladao je Ivo Lhotka Kalinski 1952. za natječaj Radio-postaje Beograd, a djelo je u toj prilici i nagrađeno. Nakon višekratnoga emitiranja, prva javna izvedba bila je 1. prosinca 1953. u Zagrebu. Izveo ju je orkestar Zagrebačke filharmonije pod ravnanjem dirigenta i skladatelja Silvija Bombardellija.
Za traženi proizvod ne postoji zvučni zapis