Opus 900 za big band

Tijekom glazbene karijere koja je trajala sedam desetljeća, kontrabasist, skladatelj, aranžer i vođa jazz-orkestra Miljenko Prohaska (Zagreb, 17. rujna 1925. – Zagreb, 29. svibnja 2014.) ostavio je izniman trag u hrvatskom glazbenom stvaralaštvu. Njegov golem glazbeni opus koji se proteže od područja jazza preko zabavnih melodija, velikog broja glazbeno-scenskih djela, filmskih partitura, djela za puhačke, jazz, revijske i tamburaške orkestre, pa sve do skladbi komorne glazbe, ostat će trajna vrijednost hrvatske glazbene baštine i izazov svima koji će ih idućih godina i desetljeća nastojati evidentirati i sistematizirati. Znatan dio Prohaskina opusa odnosi se na third stream music. U tom je stilu pisao skladbe koje su izvodili ansambli i orkestri u inozemstvu. Zapravo je Prohaska jedini hrvatski autor glazbe za jazz-orkestar čije su pojedine skladbe i aranžmani postali dio standardnoga svjetskog repertoara. Njegovo se ime spominjalo uz imena svjetskih glazbenih velikana. Surađivao je i prijateljevao s mnogobrojnim slavnim džezistima, poput Johna Lewisa, Johnnyja Griffina, Arta Farmera, Michela Legranda, Arta Taylora, Slidea Hamptona i drugih te je svirao u međunarodnim jazz-orkestrima Gerryja Mulligana i Clarka Terryja. Njegova je Intima najsviranija jazz-skladba hrvatskog autora, jedina hrvatska jazz-skladba koja je uvrštena među svjetske jazz-standarde, a izvodili su je i snimali brojni ugledni glazbenici u Americi i drugdje. Izvorni tekst za tu skladbu napisao je legendarni jazz-novinar, pisac i enciklopedist Leonard Feather. Skladbu Opus 900 Miljenko Prohaska završio je 3. travnja 1994. godine. Naziv skladbe povezan je s obilježavanjem 900 godina osnivanja grada Zagreba: 1094. utemeljena je, naime, na Kaptolu Zagrebačka biskupija. Kako je cijela 1994. godina u Zagrebu bila posvećena obilježavanju te velebne obljetnice, mnoge kulturne manifestacije tematski su bile vezane uz njezinu proslavu. Jedna od takvih priredbi bila je i Proljetna revija jazza Zagreb 1994., koja se održala od 18. do 20. travnja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u organizaciji Jazz kluba Zagreb i Hrvatskog društva skladatelja. Iako se u novinskim napisima, sačuvanim najavama koncerata i postojećim programskim knjižicama Revije skladba Opus 900 nigdje eksplicitno ne spominje, uzimajući u obzir vrijeme skladanja i kontekst proslave obljetnice, vrlo je vjerojatno da je Prohaska djelo skladao upravo za tu prigodu, a moguće je – iako se to ne može utvrditi sa stopostotnom sigurnošću – da je onda i praizvedena. Skladba Opus 900 ubrzo je u svijetu hrvatskoga jazza postala vrlo popularna i sve do danas se često izvodi. Kao djelo pisano u tradiciji jazz-orkestara (pet saksofona, četiri trombona, pet truba uz dodatak klavijature koja svira zvukom rhodesa), Opus 900 oduševljava raskošnom zvučnošću i energijom, čime je postao neizostavnim dijelom koncertnog repertoara. Ono što Opus 900 čini posebnim je njegova snaga i grandioznost. Prohaska je u toj skladbi savršeno prikazao moć big band glazbe, koristeći se sekcijama orkestra da bi stvorio snažan zvuk s velikim kontrastima i dinamičkom napetošću. Skladba pruža prostor solistima poput glasovira, treće trube i tenor-saksofona, da se potpuno izraze improviziranim solodionicama. Ritam i melodija koje pokreću ovu skladbu odišu Prohaskinim majstorstvom, dok svaki od instrumenata u orkestru ima priliku zasjati.