Popijevke

Skladatelj, etnomuzikolog, dirigent i glazbeni pisac Antun Dobronić (1878. – 1955.) studij kompozicije završio je u Pragu u klasi Vítĕzslava Nováka. Jedan je od ideologa tzv. „nacionalnog stila“ i svojim brojnim napisima, estetskim stavovima i zalaganjem za uporabu i integraciju folklorne glazbe u djela hrvatskih skladatelja, bitno je odredio razvoj hrvatske glazbe prve polovice 20. stoljeća. Dobronićeve Popijevke obuhvaća 41 popijevku za glas i glasovir od kojih je jedna danas izgubljena. Nakon vokalnih prvijenaca koji su pisani u stilu Hatzea i Puccinija, Dobronić je iskoračio prema drugačijem izričaju, a na tom putu poticajni su bili tekstovi narodnog pjesništva. Osim tekstova na koje je skladao vlastite melodije, Dobronić je pojedine cikluse izgradio i na narodnim napjevima. Tematski krugovi u kojima se popijevke kreću sežu od pučke religijske predaje, hajdučkog života pa sve do ljubavi i ljubavne čežnje. Glasovirski slog popijevaka je bogat, prožet kontrapunktskim pokretom, disonantnim harmonijama i ornamentikom i samim time u izrazitoj suprotnosti s jednostavnom melodijskom linijom vokalne dionice.