Sabrana djela za glasovir

Rođen u pretposljednjoj godini 18. stoljeća, Ferdo Wiesner Livadić (Celje, 30. svibnja 1799. – Samobor, 8. siječnja 1879.) pripada prvom naraštaju hrvatskih 'preporoditelja', a najveći hrvatski glazbeni historiograf 19. stoljeća, Franjo Kuhač ga je, potpuno opravdano, smjestio na prve stranice svojega kapitalnog djela – ujedno i kapitalnog djela povijesti hrvatske glazbe 19. stoljeća – Ilirski glazbenici. Kao mladić, Livadić odlazi u Graz, gdje uz studij prava uči i glazbu i aktivno sudjeluje u radu tamošnjega glazbenog društva, a ubrzo počinje i intenzivno skladati. Kad se nakon povratka iz Graza nastanio u Samoboru, njegov je dom, naročito u preporodno doba, bio važno kulturno okupljalište, jer su ga posjećivali istaknuti političari i umjetnici. Posebno važna činjenica je da se većina Livadićevih skladbi u ovoj zbirci Sabranih djela za glasovir objavljuje tiskom prvi put uopće i da one do sada nisu bile poznate najširoj kulturnoj javnosti! Zbog toga ovo izdanje ima ne samo izuzetnu povijesnu nego i veliku kulturološku vrijednost i 'kamen temeljac' je za daljnja istraživanja ne samo glazbene umjetnosti Ferde Livadića nego i ukupne hrvatske povijesti glazbe, pogotovo glazbe za klavir 19. stoljeća! Uz djela za glasovir Vatroslava Lisinskog, Livadićeve istovrsne skladbe neprijeporno su među najvažnijim i najvrjednijim takvim djelima hrvatske glazbe prve polovice 19. stoljeća. Ovo izdanje predstavlja integralni skladateljev opus za glasovir i sadrži uistinu velik broj skladbi za taj instrument (plesove, koračnice i razne glasovirske uglavnom salonske minijature). Temelji se na autografima i tiskanim izdanjima Livadićevih glasovirskih skladbi koje se nalaze u Kuhačevoj ostavštini, pohranjenoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Hrvatskom državnom arhivu, kao i u Muzeju grada Samobora. Dio građe je i u Knjižnici i arhivu Hrvatskoga glazbenog zavoda. Izdanje Sabranih djela za glasovir Ferde Livadića ne samo da će omogućiti izvedbu njegovih dosad nepoznatih skladbi nego će zasigurno biti i karika u lancu daljnjeg istraživanja opusa i biografije skladatelja koji je svojim glazbenim djelima bitno obilježio hrvatsku kulturnu i glazbenu povijest prve polovice 19. stoljeća, utisnuvši osebujan pečat razdoblju poznatom kao hrvatski narodni preporod.